Tjeskobni, nepravilni i istureni zubi kao problem datiraju čak i 1000 godina prije nove ere, a neke oblike ortodontskih aparata možemo vidjeti i u antičkoj Grčkoj. Sama riječ “ortodoncija” složenica je dvije grčke riječi - “orthos” što znači pravilan, i “odontos” što znači zubi, međutim oblast ortodoncije se ne bavi samo pravilnim položajem zuba već i usklađivanjem međuviličnih odnosa.

Jedna od podjela ortodontskih aparata je na mobilne i fiksne, kao i na aktivne i pasivne (funkcionalne). Nakon dijagnostičkog pregleda, uzimanja otisaka i RTG snimka, specijalista ortopedije vilica izrađuje plan terapije i odlučuje se za najbolje rješenje individualno prilagođeno svakom pacijentu. U našoj ordinaciji izrađujemo mobilne aktivne i pasivne aparate, te postavljamo fiksne standardne (metalne) i estetske (keramičke). Takođe radimo i samoligirajuće fiksne aparate, pogodne za osobe koje ne žive u našem gradu uzimajući u obzir da tako prilagođena terapija dopušta veći vremenski razmak između kontrola.

3T Dent ordinacija zagovara humanistički pristup u radu sa pacijentima u kojem akcenat stavlja na ličnost pacijenta a ne na samu intervenciju, tako da ortodontsku terapiju ne zasnivamo isključivo na korekciji funkcije i okluzije (zagriza) već i na estetici koja dovodi do psihosocijalnog poboljšanja kvaliteta života pacijenta.

Iako pojam “proteza” mnogi povezuju sa aparatom za ortodontsko ispravljanje zuba, njeno ispravno značenje je nadoknada nedostajućih tkiva, odnosno zuba. Stomatološka protetika se dijeli na mobilnu (protetski radovi koji mogu da se izvade iz usta) i fiksnu (krunice i mostovi koji su cementirani na zube i pacijent ih sam ne može skidati) te omogućava pacijentima puno nadoknađivanje izgubljenih i tkiva ali i funkcija. Pacijentu se, pored vraćanja osmjeha na lice omogućava i adekvatnija ishrana kao i govor. Pored fiksnih i mobilnih radova postoje i kominovani radovi koji se sastoje od fiksnog i mobilnog dijela.

Sa aspekta mobilne protetike, u slučaju da nedostaju svi zubi u vilici izrađuje se totalna proteza čiju stabilnost obezbjeđuje adekvatan ventilni učinak (“vakum”) a u slučaju da postoje jedan, dva ili tri zuba pristupa se izradi subtotalne proteze. U slučaju nedostatka nekoliko zuba izrađuje se parcijalna mobilna proteza čija se stabilnost pomaže žičanim elementima, tzv. kukicama. Jedna od varijanti mobilne proteze je “žabica” odnosno proteza smanjenog tijela kada nedostaju jedan ili dva zuba.

U fiksne radove se ubrajaju krunice, mostovi. Zubi koji se mogu adekvatno sanirati endodontskom terapijom (liječenjem), obično se ne mogu sanirati konzervativnim metodama (plombom), nego zahtijevaju izradu krunica i to predstavlja dugoročno jedino ispravno rješenje.

Govorimo o zubima koji su usljed karijesne destrukcije izgubili dosta zubne supstance.

Dentalni mostovi su konstrukcije koje nadoknađuju jedan ili više izgubljenih zuba, a posredstvom cementiranih kotvi trajno su pričvršćene za zube nosače. Ono što mostove izdvaja u odnosu na mobilne radove jeste to što se opterećenja kojima su izloženi u ustima prenose na kost preko zuba nosača baš kao i u prirodnoj denticiji. Mostovima se postiže funkcionalna i estetska rehabilitacija.

Adekvatna protetska terapija podrazumijeva i dobro sprovedenu pretprotetsku pripremu koja obuhvata različite grane stomatologije. Zavisno od stanja u usnoj šupljini, broja i rasporeda preostalih zuba, navika pacijenta i ostalih faktora, stomatolog vrši procjenu koji vid protetskog rada je indikovan za pacijenta.

Izbjeljivanje zuba se može izvršiti na dva načina - u ordinaciji i kod kuće. Kod ordinacijskog izbjeljivanja koriste se gelovi karbamid ili vodonik peroksida visoke koncentracije sa neutralnom pH vrijednosti kako bi se obezbijedila maksimalna učinkovitost i sigurnost dok se kod kućnog izbjeljivanja izrađuju udlage i koristi gel nešto niže koncentracije. Svi gelovi koji se koriste u našoj ordinaciji sadrže PF (Kalijev Nitrat i Fluorid) formulu za smanjenje nastanka karijesa.

Prije samog izbjeljivanja neophodno je detaljno očistiti zube, čvrste i meke naslage te izvršiti pjeskarenje kako bi se uklonile sve naslage, nakon čega se određuje trenutna boja zuba za kasnije poređenje. Kod kućnog izbjeljivanja uzimaju se otisci i izrađuju udlage koje pacijent nosi kući zajedno sa gelom, dok kod ordinacijskog izbjeljivanja vršimo zaštita desni i nanošenje gela te odmah nastavljamo proces izbjeljivanja zuba.

U ponudi za kućno izbjeljivanje imamo Opalescence PF 16% karbamid peroksid, idealan za pacijente koji žele rezultate za kraće vrijeme (samo 5 do 10 primjena) bez dodatnih posjeta ordinaciji. Vrijeme nošenja je 4-6 sati u toku dana što ga razlikuje od gelova koji se apliciraju noću i samim tim povećavaju mogućnost ispadanja udlage i curenja gela tokom sna.

Što se ordinacijskog izbjeljivanja tiče u ponudi imamo Opalescence BOOST PF 40% vodonik peroksid koji se hemijski aktivira, odnosno za koji nije potrebna lampa te se smanjuje mogućnost nepravilnog i neravnomjernog prosvjetljenja u slučaju da se pacijent pomjera tokom tretmana. Najbrža je tehnika izbjeljivanja zuba te je idealan za primjenu kako za cijeli zubni luk tako i za pojedinačne zube. Prosječno trajanje tretmana je 2 aplikacije po 20 minuta.

Tokom, i deset dana nakon završenog izbjeljivanja preporučuje se izbjegavanje obojene hrane i pića (kafa, čajevi itd) kao i konzumiranja cigareta da bi se boja stabilizovala, a dužina terapijskog efekta zavisi od životnih navika samog pacijenta (konzumacija cigareta, kafe i sl). Izbjeljivanje je potpuno sigurna metoda ako se radi pod nadzorom doktora stomatologije.

Zubi imaju svoje ležište u vilicama. To ležište čine kost i meko tkivo (desni). Pored toga što je bitno da je zub zdrav, da nema karijesa, jednako je važno da njegovo ležište bude očuvano, da kost i desni budu zdravi. Naslage na zubima, koje su sačinjene od ostataka hrane i bakterija dovode do nastanka karijesa, ali i oboljenja desni, a u konačnici i kosti koja “drži” zub u vilici. Parodontopatija, oboljenje koje se odnosi na gubitak kosti koja drži zub u vilicama predstavlja čest uzrok bezubosti u populaciji. Da ne bi do toga došlo potrebne su redovne kontrole kod stomatologa, te uklanjanje čvrstih i mekih naslaga sa zuba. Čvrste naslage, poznate kao kamenac jesu mineralizovana hrana i bakterije koje su se dugo taložile na zubima. Te naslage vrše pritisak na desni, dodatno otežavaju održavanje oralne higijene, dovode do upale desni i krvarenja. Krvarenje desni je znak da se trebate javiti stomatologu!

Desni imaju čvrst pripoj oko zuba i kada su zdrave ne dozvoljavaju bakterijama da dođu do kosti. Međutim, dugotrajna upala desni uništava taj pripoj, te otvara vrata bakterijama ka kosti. Kost jednom razorena, nikada se ne može vratiti na prethodni nivo. Uloga stomatologa je i ovdje ključna jer i u početnom stadijumu, adekvatnom terapijom, proces se zaustavlja, te se stvaraju uslovi za očuvanje preostale kosti.

Na prvom pregledu u našoj ordinaciji dobićete potrebne informacije kako da pravilno održavate oralnu higijenu, a redovnim uklanjanjem kamenca, očuvaćete zdavlje vaših desni i sačuvaćete vaše zube.

Oblast stomatologije koja se bavi hirurškim zahvatima u usnoj šupljini. Najčešće intervencije jesu vađenje poluizniklih (poluimpaktiranih) i neizniklih (impaktiranih) zuba, te hirurško liječenje dentoalveolarnih infekcija i cista.

Pod pojmom impaktirani zub podrazumijeva se neznikli zub čije je nicanje iz nekog razloga onemogućeno. Očnjake čije su klice nepravilno postavljene, hirurškim putem oslobađamo, te ortodonskom terapijom spuštamo u zubni niz i na taj način kombinovanom, hirurško- ortodonstkom terapijom dobijamo funkcionalnu i estetsku rehabilitaciju.

Pored lokalnih problema izostanka nicanja zuba, saradnja oralnog hirurga i ortodonta je jako važna u u terapiji ortodonskih problema poput tjeskobe, viška prostora između zuba, ankiloze itd.

Oralni hirurg je prethodno dobro upoznat sa ortodontskim problemom. Postupci koji se sprovode u sklopu ortodonstko-hirurškog tretmana su rutinsko vađenje zuba, hirurško vađenje impaktiranih zuba, uklanjanje izraženog frenuluma gornje usne (frenektomija), hirurško vađenje prekobrojnih zuba i sl.

Rad je bezbolan i atraumatski, a pacijenti su upoznati sa komplikacijama nakon hirurških intervencija (bol, otok...), te dobijaju upustva kako da se ponašaju u posthirurškom periodu.

Oralna implantologija je oblast hirurgije kojom se nadoknađuje jedan ili više izgubljenih zuba implantacijom endosealnih implantata radi rehabilitacije funkcija žvakanja, govora i estetike.

Pulpa, odnosno živac zuba je u potpunosti obuhvaćen dentinom, oko kog se u predjelu kosti nalazi cement a iznad nivoa desni gleđ. Karijes je oboljenje tvrdih zubnih tkiva (gleđi, dentina i cementa) koji se karakteriše procesima demineralizacije i remineralizacije a na njegovu pojavu utiču različiti lokalni (dentalni plak, mikroorganizmi, pljuvačka, oralna higijena, morfologija i nepravilan položaj zuba itd) i opšti (genetika, ishrana, pol, životna dob, opšta oboljenja, nedostatak pojedinih vitamina i minerala itd) faktori. U ovim situacijama neophodno je mehanički ukloniti kompletno inficirano tkivo zuba i nastali kavitet ispuniti plombom.

Pulpa i dentin čine jednu funkcionalnu cjelinu koja se naziva endodoncijum, odnosno ako dođe do oboljenja zubnog živca sprovodi se endodontski tretman poznatiji kao liječenje zuba. Na taj način se uklanja inficirana, traumatizovana ili mrtva pulpa, kanal živca se adekvatno obradi, dezinfekuje i puni kombinacijom paste i gutaperke. Ovom procedurom pacijentu uspijevamo sačuvati zub koji bi u prošlosti bio indikovan za vađenje.

Važno je spomenuti da početne kariozne lezije, koje se saniraju bez endodontskog tretmana, dovode do zapaljenja živca ali rijetko daju bolne senzacije tako da pacijent ne prepoznaje problem i ne javlja se stomatologu. U trenutku kada zub zaboli, pacijent se javlja stomatologu ali je tada obično već nastupio ireverzibilni pulpitis, odnosno neophodno je izvaditi živac i liječiti zub zbog čega su veoma važni redovni stomatološki pregledi svakih 6 mjeseci da bi se na vrijeme uočile početne kariozne lezije.

Stomatološki rad sa djecom se u mnogome razlikuje od rada sa odraslim osobama. Psiholog Žan Pijaže govori o 4 stadijuma kognitivnog razvoja osobe, dok Erik Erikson u svojoj teoriji govori o čak 8 različitih stadijuma psihosocijalnog razvoja, koji se najviše smjenjuju upravo u dječijem uzrastu, tako da se pristup djeci u različitim uzrastima međusobno razlikuje i ne mogu se koristiti iste strategije pristupa malom pacijentu koji ima na primjer pet i deset godina.

Poželjno je da prvi pregled bude samo upoznavanje djeteta sa novom sredinom te sticanje povjerenja u svog stomatologa. Ako je moguće, takođe je poželjno izbjegavati sve iole neprijatne i bolne zahvate. Iako ćemo mliječne zube kasnije zamijeniti stalnim ipak ih je neophodno popravljati. Karijes je infektivno oboljenje za čiji nastanak između ostalog ulogu igraju zubni plak, mikroorganizmi, oralna higijena itd. Samo jedan pokvaren mliječni zub, pored toga što uvećava šansu da se i ostali zubi, pa i stalni, pokvare, može dovesti do javljanja bola i otoka što je za dijete mnogo neugodnije stanje i neprijatnija intervencija. Pokvareni mliječni zubi takođe mogu dovesti do budućih ortodontskih nepravilnosti i povećati šansu za potrebnim nošenjem ortodontskog aparata.

U našoj ordinaciji, pored popravke mliječnih zubića, uspješno uklanjamo strah od stomatologa i započinjemo saradnju koja će trajati do kraja života. Takođe sprovodimo preventivne mjere u vidu zalivanja fisura, fluorizacije, poliranja zuba i slično. Saradnja sa diplomiranim psihologom, kao i znanja iz razvojne i dječije psihologije nam pomažu da za svakog malog pacijenta uspješno napravimo individualan plan i pristup.

Postoje samo dva urođena straha - od buke i gubitka podloge. Svi ostali strahovi su stečeni tokom života. A šta se prvo pacijentu desi na stomatološkoj stolici? Oborimo stolicu (gubitak podloge) i počnemo raditi “brusilicom” (buka).
Istraživnja pokazuju da je anksioznost jedan od najčešćih razloga izbjegavanja posjeta stomatologu i zanemarivanja dentalnog zdravlja. Anksioznost se definiše kao “emocionalno stanje u kojem se javlja osjećaj napetosti, zabrinutosti, strepnje i nervoze praćeno aktivacijom autonomnog nervnog sistema”.

Prilikom posjeta stomatologu, svaki će pacijent doživjeti neki oblik straha ili napetosti, ali je taj strah u većini slučajeva u granicama normativnog. Dentalna anksioznost podrazumijeva neprirodno veliki strah od posjeta stomatologu i stomatoloških zahvata. Ona se može javiti kao kontinuirani odgovor na prethodno bolno ili traumatsko iskustvo.

U slučaju da se borite sa strahom od stomatoloških intervencija, 3T Dent je pravo mjesto za Vas.